Vino je zanimljivo. Postoje deseci različitih vrsta vina, a svako od njih je idealan „partner“ određenoj vrstu hrane. A tu su i vinski snobovi, ljudi koji za napitak od fermentiranog grožđa tvrde da ne valja. Šteta, jer vino je ukusno. Ako razumijete osnovne vrste vina, možete njima obogatitisvakodnevne obroke ili druženja pretvoriti u trenutke za pamćenje.
Studije pokazuju da bolje razumijevanje vina dovodi to toga da ono ima bolji okus. Dakle, što je bolje vino opisano i predstavljeno, mozak bolje doživljava sve okuse koji su u njemu. Zato pogledajte ovaj jednostavan vodič kroz različite vrste vina. Naglasak je na riječi „različita“ jer su upravo razlike ključne u razumijevanju vina koje pijete.
Koja je razlika između crnog i bijelog vina?
Razlika između crnog i bijelog vina očigledna je. Razlikuju se po boji, ali i po okusu, no vrlo je u toj priči bitan pojam tanin. Tanini su prirodne tvari koje su sastavni dio grožđa i ostalog voća i biljaka. Od tanina dolazi gorkast okus koji uzrokuje suhast okus u ustima kad pijemo vino. Također, u korelaciji su sa bojom grožđa. Bijelo grožđe ima puno manje tanina od tamnog, dok tamno fermentacijom ima puno više tanina. Zanimljivo je da možete dobiti bijelo vino od crnog grožđa ako mu maknete koru.
Vrste crnog vina
Tanin je, kako smo rekli, okosnica crnog vina. Neki crno vino opisuju kao čvrsto i gorko. Ali tanin daje crnom vinu i teksturu, tako da može biti glatko i mekano ili grubo. U globalu, što je vino tamnije, razina tanina je viša i vino ima izraženiji okus. Popularne vrste crnog vina su: Cabernet Sauvignon, Zinfandel, Merlot, Pinot Noir, Cabernet Franc, Malbec, Syrah (poznato i kao Shiraz), Bordeaux, Barbera, Sangiovese.
Vrste bijelog vina
Bijelo vino ima u sebi tanina, ali nedovoljno da bi mu on bio glavni sastojak. Okosnica bijelog vina zbog toga je kiselina. Ako ima dovoljno kiseline u bijelom vinu, za njega se može reći da je oporo. Ako nema, za vino se kaže da je ravno ili mlohavo. Najpoznatije vrste bijelog vina su: Chardonnay, Riesling, Sauvignon Blanc, Sémillon, Moscato (Muscat), Pinot Grigio, Gewürztraminer.
Rosé vino
Vino ružičaste boje dobiva se posebnim procesom kojim ono ostaje u kontaktu s korama tamnog grožđa, ali samo kratko. Na spektru od bijelog do crnog, ružičasto je vino po količinama tanina puno bliže bijelom, jer ima relativno malo tanina. Najpoznatije vrste rosé vina su: Pinot Noir, Zinfandel, Pinot Grigio, Sangiovese.
Može li se crno vino poslužiti hladno?
Nema zakona koji će vam zabraniti da pijete ohlađeno crno vino, ali postoji jako dobar razlog da to ne učinite, a to su opet tanini. Tanini postaju gorči ako se ohlade, što znači da tamna vina neće imati najbolji okus ako ih ohladite ili u njih stavite led. S druge strane, rosé i bijela vina koja imaju manje razine tanina sasvim su dobrog okusa kad su ohlađena. No, upamtite da ni ona ne smiju biti jako ohlađena.
Što je desertno, a što pjenušavo vino?
Crna, bijela i rosé vina imaju udio alkohola 14 posto i smatraju se stolnim vinima ili laganim vinima. Desertna vina svoj su naziv dobila jer su slatka i piju se nakon obroka. Alkohol (obično brandy) je dodan tim desertnim vinima kako bi se zadržala razina prirodnih šećera koji se koriste tijekom procesa fermentacije. Najpoznatija desertna vina su: Port, Madeira, Vermouth, Sherry, Marsala.
Pjenušava vina imaju značajan utjecaj karbonacije, koji se pojavljuje kao prirodan dio fermentacije. Ugljični dioksid se dodaje nakon fermentacije, a razina karbonacije može se uočiti na etiketi na kojoj piše je li vino slatko ili je suho. Najpoznatija pjenušava vina su: Champagne, Prosecco, Cava, sparkling rosé, Moscato, Lambrusco.
Pjenušava vina poredana od najsušeg pa do najslađeg Brut Nature, Extra Brut, Brut, Extra Dry/Extra Sec/Extra Seco, Dry/Sec/Seco, Demi-Sec/Semi-seco, Doux/Sweet/Dulce.
Razlika između šampanjca i pjenušavog vina
Vrlo je kontroverzna tema imenovanje šampanjca i pjenušavog vina i koristi se na različite načine. Puristi inzistiraju na tome da samo pjenušavo vino koje je proizvedeno u francuskoj regiji Champagne može biti nazvano šampanjcem, no taj naziv nije patentiran ni zakonom određen pa ga svatko ima pravo koristiti i nadjenuti svom piću.
Kako opisati okus vina?
Kod ljudi vjerojatno nema osjetila koje je subjektivnije od ukusa. Ako pokušavate nekoga uvjeriti da je vino koje on najviše voli lošije od vašeg najdražeg, to je uzaludan posao. No, koliko se god ukusi razlikovali, postoje četiri osnovna deskriptora svakog okusa vina.
- Slatkoća – Ne treba posebno objašnjavati. Suprotno od slatkog je suho. Vino može biti i srednje suho ili ne-suho.
- Kiselost – Najviše dolazi do izražaja kod bijelog vina. Kod veće kiselosti vina se nazivaju oporima, a kod manje kiselosti za njih se kaže da su mlohava.
- Tanin – Tanini se gledaju najviše kod crnog vina. Više tanina znači tamnije i gorče vino. Manje tanina značit će da je vino mekše i pitkije.
- Tijelo (Body) – Odnosi se na težinu vina i njegovu viskoznost. Zapravo se tu radi o gustoći vina koje može biti slično kao voda, a može se činiti i vrlo gusto u čaši.
Najbolji način da svoja osjetila okusa priviknete na ova četiri ključna deskriptora su da popijete čisti crni čaj koji će imati taničan, dakle gorak okus. Ako dodate limun, osjetit ćete kiselost. Ako u njega dodate i šećera, dobit ćete mjeru za slatkoću.
Arome u vinima
Kad opisujete okus vina, treba na umu imati i petu komponentu, a to je aroma. Za razliku od ostalih deskriptora, kušanje aroma je puno više subjektivno. Arome koje osjetite mogu biti razne, neke od najčešćih su voćne, zemljane, cvjetne i začinske arome. Možda ćete prepoznati voća poput jabuke, limuna, breskve, borovnice ili kruške.
Ako niste sigurni o kojoj se aromi radi, slobodno pitajte neko vino koje ima zemljani okus i voćni pa usporedite koja je između njih razlika. Pijenje različitih vina dat će vam predodžbu o kakvim se okusima radi i koje su među njima razlike.
U svijetu vinarstva dosta se priča o kvaliteti hrasta u kojoj se vino čuvalo, što je važan faktor u okus vina. Kvalitetne hrastove bačve mogu dodati arome vinu koje se nekima sviđaju, a nekima ne. Neka vina su stajala u metalnim bačvama pa uopće nemaju taj hrastov okus u sebi. Vina koja imaju u sebi tu hrastovu aromu pogodna su za serviranje uz slana jela.
Koje vino kupiti?
Kvalitetnija vina više koštaju. Kvalitetnija ne znači da će vam se više svidjeti. Što se tiče cijene, teško je naći bocu zbilja dobrog vina u cjenovnom rangu ispod 80 kuna. Neki čak tvrde da su sva dobra vina skuplja od 200 kuna. No, ako ste početnik i ne znate puno o vinima, možda bi bilo dobro odlučiti se za nešto od 100 do 150 kuna. Svakako se raspitajte kod prodavača ako idete u specijaliziranu trgovinu pićem, opišite mu kakvo vino želite i vjerojatno ćete ga i dobiti.
Popularna bijela vina
Chardonnay – Voćni, pomalo mastan, baršunast okus koji nije tipičan za suha vina.
Pinot Grigio (aka Pinot Gris) – Jednostavan, lagan, suh i kiselkast.
Riesling – Obično dosta sladak, s intenzivnim okusom voća. Puno lakši nego chardonnay.
Moscato – Voćnog okusa, često i sladak.
Sauvignon blanc – Suh i kiselkast, s aromom bilja i tropskog voća.
Popularna crna vina
Cabernet sauvignon – Dosta teško crno vino s natruhama bilja.
Merlot – Voćno, osjete se i začini u okusu. Vrlo lagano i s manje tanina od Cabernet sauvignona.
Pinot noir – Delikatno i svježe, s ne tako velikim udjelom tanina s aromama voća.
Zinfandel – Obično je dosta elegantno, ali razlikuje se od suhog do ne-suhog i od teškog do srednje teškog.
Razumijevanje vina je proces
Sljedeći mjesec si kupite po jednu bocu vina svaki tjedan i popijte po jednu čašu svaki dan iza večere ili ručka. Uzmite si nekoliko trenutaka da otvorite bocu i osjetite okus i miris vina, slijedeći upute o deskriptorima od iznad. Do kraja mjeseca postate ćete upoznati s abecedom vina. Na kraju krajeva, ne možete pogriješiti. Dok god posvećujete pažnju onome što volite kod vina, svakom ćete se bocom prbližavati svom omiljenom vinu. Fokusirajte se na uživanje u vinu i ne bojte se ukazati na dobre i loše stvari koje pritom zapazite.
