Nakon plivanja te uhvati intenzivna glad – i to više nego kod drugih vrsta treninga? Postoji fiziološki razlog zašto je tomu tako.
Treninzi i glad
Glad je signal tijela da mu je potrebno gorivo – glukoza. Kada razina glukoze u vašoj krvi padne, tijelo reagira i osjetite glad.
Kao što i sami znate vježbanje može pojačati ili smanjiti glad, što ovisi o intenzitetu vježbanja. Vježbe niskog intenziteta izazivaju jaču reakciju gladi u tijelu. Zbog toga ćete zbog vježbanja niskog intenziteta biti gladni. S druge strane, treninzi većeg intenziteta obično smanjuju glad. Tijekom treninga visokog intenziteta oslobađaju se signali koji pokazuju da je tijelo ima dovoljno hrane, što umanjuje glad.
Sve u svemu, čini se da vježbanje većeg intenziteta smanjuje glad, ali u bazenu to nije slučaj. Nakon intenzivnog plivanja i dalje ćete biti gladni i to sve zahvaljujući temperaturi vode. Hladna vode pokreće tzv. kontrakcijski signal, koji nadjačava signal suzbijanja gladi, i to vas čini gladnima. Kako to uopće funkcionira?
Živčani signali iz probavnog trakta – metoda koju mozak koristi za procjenu sadržaja crijeva je putem vlakana vagalnog živca koji prenose signale između mozga i gastrointestinalnog trakta (GI trakta). Receptori istezanja rade na inhibiciji apetita nakon distenzije GI trakta šaljući signale duž aferentnog puta vagusnog živca i inhibirajući centar za glad.
Temperatura okoliša i apetit
Tijekom bilo kojeg napornog treninga krv se odvodi iz želuca prema koži kako bi se oslobodila toplina iz tijela odnosno da bi se tijelo ohladilo. Probava hrane je tada stavljena na čekanje, što potiskuje vaš osjećaj gladi. Međutim, većina bazena je temperature 10°C ispod tjelesne temperature od prosjeka od 36,8°C. Stoga se tijekom plivanja protok krvi ne odvodi prema koži kako bi se oslobodila toplina, već se održava protok krv u sredini tijela odnosno blizu i u želudcu. Dakle, želudac može raditi svoj posao i to znači glad!
Osim toga, dvije studije u kojima su sudionici bili izloženi hladnoći i izvan bazena pokazuju porast gladi. U obje studije mjeren je i uspoređen unos hrane između sudionika koji su bili u prostoriji s temperaturom 26°C i u prostoriji s temperaturom od 18°C. U obje studije količina hrane koja se konzumirala nakon 2,5 sata bila je veća u hladnijoj prostoriji.
Više energije sagorijeva se na hladnoći kako bi se tijelo zagrijalo, što, čini se, izaziva reakciju koja povećava glad kako bi se nadoknadila dodatna potrošena energija. Važno je napomenuti da je gubitak topline u vodi daleko veći nego u zraku, što znači da u prostoriji od 26°C tijelo može održavati tjelesnu temperaturu bez ikakvog dodatnog stvaranja topline. Međutim, u vodi od 26°C tijelo treba proizvesti toplinu i sagorjeti dodatnu energiju kako bi spriječilo gubitak topline u vodi.
Kad se sve uzme u obzir (hladnoća i kontrakcijski signal), čini se da hladna voda izaziva reakciju koja vas čini gladnijima nakon plivanja u usporedbi s drugim sportovima izdržljivosti u kojima trošite istu količinu energije.
Budući da vas plivanje čini gladnima, morate paziti da se ne prejedete nakon plivanja – što nije lako. Planirajte svoju prehranu nakon plivanja unaprijed i držite se ovog plana kako ne biste pretjerali nakon plivanja. Vaš obrok nakon plivanja trebao bi sadržavati proteine i zdrave masti kako biste povećali sitost. Možete na primjer pojesti jogurt s orašastim plodovima ili jaja na tostu. Ako ne jedete nakon plivanja, ponesite zdravu užinu kako biste izbjegli glad nakon plivanja. Također može biti korisno pojesti obrok bogat ugljikohidratima prije treninga, trebao bi biti lagan i lako probavljiv, na primjer svježe voće, sendvič s nemasnim mesom ili marmeladom, zobene pahuljice s bananom ili granola pločica.
Što ako hrana koja ne izaziva sitost ne rješava problem?
Ako se i dalje borite s gladi, trebali biste pokušati uključiti kratko trčanje nakon plivanja ili HIIT vježbu (trening intervala visokog intenziteta), što će izazvati fiziološku reakciju koja smanjuje vašu glad.
Izvor: SwimGym
Foto: Pexels, Unsplashed
