Otkad je Rusija napala Ukrajinu ostatak svijeta uglavnom postavlja jedno važno pitanje. A to je hoće li se Putin odlučiti na upotrebu nuklearnog oružja. Zasad je samo naredio da se podigne pripravnost nuklearnog oružja, što je još uvijek daleko od namjere da ga zbilja upotrijebi.
Kako su brojni analitičari rekli, Rusiji se nikako ne isplati upotrijebiti nuklearno oružje. Bilo bi to pogubno za cijeli svijet i izazvalo bi to nuklearni rat u kojem bi najvjerojatnije apsolutno svi bili gubitnici. Kakve posljedice ima nuklearno oružje i zašto se smatra da ga Rusi neće upotrijebiti opisano je u knjizi „Nuclear Choices for the Twenty-First Century“, koju su napisali profesori Richard Wolfson i Ferenc Dalnoki-Veress.
Eksplozija nuklearne bombe: Kratkoročne posljedice
Prvi efekt nuklearne eksplozije je nalet nuklearne radijacije, prije svega gama-zraka i neutrona. Ta direktna radijacija je smrtonosna, traje manje od sekunde i širi se u radijusu od gotovo jedne milje (1.6 kilometara).
Nakon toga slijedi toplinski udar koji se širi više sekundi i oslobađa trećinu ukupne eksplozivne energije koju bomba sadrži. Ovaj val može prouzrokovati opasnost u radijusu od oko 30 kilometara od centra eksplozije. Toplinski udar uzrokuje promjene u tlaku zraka, a to stvara zračni udar koji sadrži pola ukupne snage bombe.
Uglavnom je taj zračni udar uzrok svih fizičkih razaranja, uništenih zgrada, prometnica, šuma itd. No nije sve u tom zračnom tlačnom udaru, već se radi i o valovima koji se šire tlom, uzrokuju potrese i tako sudjeluju u općoj destrukciji. Valja napomenuti i da nuklerarno oružje može izazvati i vatrene oluje te im se tako može proširiti radijus djelovanja.
Zračenje
Radioaktivno zračenje karakteristično je za nuklearno oružje. Zračenje se pojavljuje zbog nuklearnih reakcija pri eksploziji nuklearne bombe. Zračenje može trajati godinama ili čak desetljećima. Smrtonosno zračenje pojavljuje se u prvim danima i tjednima nakon eksplozije. Zato civilna zaštita uvijek predlaže da ljudi ne napuštaju svoja skrovišta najmanje 48 sati nakon eksplozije.
Zračenje se razlikuje ovisno o vrsti nuklearnog oružja i mjestu eksplozije. Na primjer, bombe koje su eksplodirale u Hiroshimi i Nagasakiju uzrokovale su lokalno zračenje, dok se za suvremeno termonuklearno oružje vjeruje da bi uzrokovalo globalno zračenje. To znači da bi njihov radioaktivni oblak išao iznad stratosfere i trebalo bi mu čak možda i nekoliko godina da se spusti. Kako nijedno nuklearno oružje nije aktivirano još od 1963., još uvijek se ne može sa sigurnošću reći kakvi bi bili efekti zračenja ovog novog termonuklearnog oružja.
Također, ako nuklearna bomba eksplodira u zraku, radioaktivno zračenje bit će manje lokalno, više će čestica završiti u stratosferi i uzrokovati globalno zračenje. Ako eksplodira na tlu, uzrokovat će ogromna oštećenja na tlu te jaču lokalnu radijaciju. Ovisno o vjetru i atmosferskim prilikama smrtonosno zračenje može se prošriti i nekoliko stotina kilometara niz vjetar.
Što je nuklearni rat?
U teoriji, nuklearni rat bi sadržavao puno eksplozija kakve smo opisali, zajedno sa svim njihovim posljedicama. Iako već desetljećima traju kampanje za rješavanje nuklearnog oružja, na svijetu ga ima i više nego dovoljno da bi se uništio cijeli naš planet. Nuklearni rat može biti limitiran na jedno područje ili može postati totalni nuklearni rat.
U prvom slučaju radi se o sukobu koji je limitiran na jedno područje i na kojem se koristi slabije nuklearno naoružanje, kako bi se spriječila šteta izvan dogovorenog područja. No jako je teško da će se u takvom ratu netko striktno pridržavati dogovora pa postoji mogućnost da limitirani rat eskalira u totalni nuklearni rat ili, kako Amerikanci to nazivaju „All-Out Nuclear War“.
Jasno je da bi takav sukob uzrokovao ogroman broj žrtava. Navedeni autori koje citiramo u ovom članku napisali su da bi u totalnom nuklearnom ratu, kad bi se dogodio u Americi, poginulo pola stanovništva SAD-a.
Može li se preživjeti nuklearni rat?
Ponovo na primjeru stanovništva SAD-a, znanstvenici su došli do zaključka da se pravodobnom reakcijom može preživjeti nuklearni rat. Jedino što se u tom trenu može napraviti je da se ljudi sakriju u atomska skloništa svojih zgrada i ne izlaze najmanje 48 sati nakon eksplozije.
Neki bi ljudi preživjeli, no društvo kakvo poznajemo raspalo bi se. Preživjeli bi imali ozbiljne fizičke i psihičke traume, a zakoni i čitav sistem koji je čovječanstvo godinama gradilo više ne bi mogli vrijediti. Jednostavno, uređeno društvo bi se pretvorilo u anarhiju, kaos u kojem bi svaki pojedinac bio za sebe.
Također, nuklearna eksplozija poslala bi u atmosferu ogroman broj čestica koje bi izazvale uništenje ozonskog omotača, pa bi nas to ostavilo ranjivima na UV zračenje. Postoji i teorija nuklearne zime po kojoj bi pepeo i razne čestice iz požara i razaranja zakrile prodor sunca kroz atmosferu te bi se Zemlja ohladila toliko da na njoj ne bismo mogli živjeti. Neki znanstvenici teoretiziraju da su na taj način izumrli dinosauri.
Da zaključimo ono što već jako dobro znamo – totalni nuklearni rat bio bi katastrofa koja se nikome ne isplati, a iza sebe bi ostavio unakaženu Zemlju te unakaženo carstvo životinja koje misle da su na toj istoj Zemlji dominantni – ljudi.
Prijevod: Marin Karadžija
Foto: Flickr
