J. Robert Oppenheimer, čuveni fizičar i ključni vođa “Manhattan Projecta”, često je prepoznat kao otac atomske bombe. Međutim, iza tog kontroverznog dostignuća kriju se neke manje poznate, ali fascinantne pojedinosti o njegovom životu i radu.
Svestrani um: Prije nego što se posvetio nuklearnoj fizici, Oppenheimer je studirao različite discipline, uključujući jezik, filozofiju i kemiju. Njegova široka erudicija i interes za različita polja pridonijeli su njegovom nekonvencionalnom pristupu znanosti.
Indijska povezanost: Tijekom svojih putovanja, Oppenheimer je razvio duboku ljubav prema indijskoj kulturi i filozofiji. Bio je fasciniran sanskrtom i citirao stihove iz Bhagavad Gite. Ovo zanimanje za indijsku mudrost imalo je snažan utjecaj na njegovo razmišljanje i životni put.
Borba za prava građana: Iako je poznat po vojnom radu, Oppenheimer je bio strastveni borac za prava građana i angažirani intelektualac. Nakon završetka Drugog svjetskog rata, otvoreno se usprotivio razvoju hidrogenske bombe i suprotstavio se nuklearnoj utrci.
Sigurnosna kontroverza: Unatoč njegovim značajnim doprinosima nuklearnoj fizici, Oppenheimer je postao žrtva hladnoratovske politike nakon rata. U 1954. godini, američka vlada oduzela mu je sigurnosnu dozvolu zbog sumnje u njegovu lojalnost. To ga je emocionalno i profesionalno pogodilo i označilo kraj njegove aktivne znanstvene karijere.
Obiteljski tragovi: Njegova obitelj također je imala nekoliko znanstvenika i intelektualaca. Njegov brat, Frank Oppenheimer, također je bio fizičar koji je kasnije osnovao Exploratorium, poznati muzej znanosti u San Franciscu.
J. Robert Oppenheimer ostaje jedan od najvažnijih znanstvenika 20. stoljeća, čija su dostignuća i naslijeđe duboko ukorijenjeni u povijesti znanosti i svjetske politike. Unatoč njegovoj burnoj karijeri, malo poznate strane njegovog života pružaju nam dublji uvid u kompleksnost genijalnog uma koji je stajao iza razvoja atomske bombe.
Njegovo političko opredjeljenje
J. Robert Oppenheimer imao je kompleksan politički svjetonazor, koji se razvijao tijekom njegovog života i karijere. Njegovo političko uvjerenje nije se lako svrstati u jedan standardni okvir, jer je bio sklon različitim stajalištima ovisno o kontekstu i vremenskom razdoblju.
Tijekom 1930-ih i 1940-ih godina, Oppenheimer je bio simpatizer komunističke ideologije i bio je povezan s lijevim krugovima intelektualaca u Sjedinjenim Američkim Državama. Međutim, tijekom Drugog svjetskog rata, surađivao je s američkom vladom na razvoju atomske bombe, što je bilo u skladu s njezinim antikomunističkim stavom toga vremena.
Nakon rata, tijekom razdoblja hladnog rata, Oppenheimer je postao kritičan prema nuklearnoj utrci i zagovarao kontrolu naoružanja. Njegova zabrinutost zbog mogućnosti nuklearnog rata, kao i njegov stav prema lijevim ideologijama, bili su predmetom pažnje tijekom “Oppenheimerove sigurnosne kontrole” koju je provela američka vlada 1954. godine. Iako je optužen za “slabu lojalnost”, njegova sigurnosna dozvola bila je opozvana, a time je završila i njegova aktivna znanstvena karijera.
Kasnije je Oppenheimer ostao angažiran u političkim pitanjima i borbi za građanska prava. Bio je protivnik nuklearnih testiranja i sudjelovao je u različitim inicijativama za razoružanje. S obzirom na sve navedeno, može se zaključiti da je J. Robert Oppenheimer bio intelektualac s promjenjivim političkim uvjerenjima, koji se suočavao s izazovima kontroverznih vremena. Njegovo političko stajalište odražava duboko intelektualno razmišljanje i njegovu složenost kao osobe.
