Znate li tko su bili prvi alkoholičari? Znanost o evoluciji kaže da su, metaforički, prvi u krug sjeli neki čovjekoliki majmuni i rekli „Ja sam taj i taj i imam problem s alkoholom“. Priča ide tako da je valjda jednog dana taj čovjekoliki majmun naišao na nekolicinu gnjilih bobica, a, u nedostatku neke bolje hrane, odlučio je pojesti njih.
Primijetio je tad da mu jedenje takvih bobica stvara ugodan, opuštajući osjećaj te da mu se od njih malo vrti u glavi te se „navukao“. Stoljećima kasnije pravljenje alkoholnih pića jednostavnim procesom destilacije postala je prava umjetnost i zanat, a jedno od najpoznatijih alkoholnih pića danas je upravo njegovo veličanstvo viski.
Tko je izmislio viski?
Zasigurno ste primijetili da se srednjovjekovna povijest nekako najviše mogla iščitati iz crkvenih zapisa, pa su tako povjesničari u njima pronašli i prve podatke o porijeklu viskija. Naravno, u Škotskoj, pa se i na engleskom danas za viski koristi riječ „scotch“. Krajem 15. stoljeća datiraju prvi nalazi o viskiju, ali zanimljivo je da su ga tadašnji fratri i svećenici nazivali „aqua vitae“ iliti „voda života“.
Ta njihova voda života, prema viđenome iz popovskih zapisa, bila je iznimno cijenjena u Škotskoj, a spominje se čak po nekima i da su ljudi od nje nekad i umirali kad bi previše popili. Taj protoviski dobivao se destilacijom ječma jer u Škotskoj nije bilo baš previše drugih opcija, a kasnije i od drugih žitarica poput pšenice ili raži.
Kako je viskiju rasla popularnost, počele su se otvarati i ozbiljne destilerije. Prešao je on odavno granice Škotske, pa su ga tako počeli proizvoditi i Irci, koji su napravili svoju posebnu vrstu viskija, te Amerikanci. Postoje dokazi da je već 1608. godine otvorena destilerija Old Bushmills u Sjevernoj Irskoj, koja slovi za najstariju destileriju s licencom na svijetu.
No najpoznatija destilerija viskija je vjerojatno ona koju je otvorio John Walker 1820. godine, a još i danas rado natočimo njegov Johnnie Walker viski.
Dodajmo još da je viski u Americi proživljavao i dane u kojima je bio ilegalan. Vjerojatno ste čuli za izraz moonshine, koji se često kod nas provodi kao „rakija“, no zapravo je to naziv za sva alkoholna pića koja su proizvedena uglavnom tijekom noći, daleko od očiju zakona. Među takvim se pićima proizvodio i viski.
Kako se pravi viski?
Već smo spomenuli da se prvi, izvorni viski pravio od ječma i upravo je takav viski najviše cijenjen. Okej, malo ljepše je upakiran taj njegov naziv, tako da ćete uvijek moći čuti da je najkvalitetniji „malt“ viski, odnosno „single malt“ viski.
Kao što smo već napisali, pravljenje viskija je dosta jednostavno, ali je ujedno to i umjetnost i zanat. Za napraviti viski trebaju vam voda, kvasac i ječam. Ječam mora proklijati kako bi se oslobodio ječmeni slad, koji se još naziva i maltoza. Maltoza se zatim melje i otapa u vodi te joj se dodaje kvasac. Tu se onda događa proces fermentacije u kojem nastaje alkohol. Ta masa se destilira kako bi se izdvojio samo fini napitak točno određenog postotka alkohola.
Vrlo je bitno da se ta destilirana tekućina pohrani u hrastove bačve kako bi se očuvala na odgovarajuć način. Znalci kažu da pravi škotski „single malt“ viski mora odležati bar tri godine u bačvi, no najčešće to bude još i nekoliko puta dulje. Dakle, „single malt“ je ekstra klasa viskija, no postoje i „blended malt“ viski koji se dobije miješanjem destilata od ječma, „single grain“ koji se dobiva destilacijom pšenice i raži, „blended grain“, koji se dobiva od kombinacije destilata pšenice i raži itd.
Razlika između škotskog i irskog viskija
Svatko tko je gledao Peaky Blinderse zna da je osnovno pitanje u birtiji kad Tommy Shelby naručuje viski hoće li irski ili škotski viski. Shelby uzima irski viski koji ipak ima blaži okus od škotskog, a tajna je u tome da se destilira tri puta, dok škotski viski ostaje malo grubljeg okusa jer se destilira dva puta.
Također, koriste se i različite bačve u kojima leži piće. Važna razlika je i da se u proizvodnji pravog škotskog viskija obavezno koristi ječam, dok se dok proizvodnje irskog viskija koriste žitarice poput pšenice ili raži. Valja naglasiti i da su Amerikanci preuzeli od Škota način izrade svog viskija, tako da je Jack Daniel’s zapravo škotski viski koji je nastao u Americi. Postoji i japanski viskiji koji imaju voćni okus, pitkiji su od irskih i škotskih, ali želite li stvarno takvo iskustvo pijenja viskija? (to je posebna tema, popularnost japanskih viskija strelovito raste)
Ide li led u viski?
Uf, za ovo pitanje trebao bi nam baš još jedan ovako dug članak. Srećom, obradili smo ovo kompleksno pitanje već prije. O kontroverzama stavljanja i ne stavljanja leda u viski pročitajte više OVDJE.
Piše: Marin Karadžija
Foto: Pexels
