Kao što više ne definiramo općenito zdravlje kao odsustvo bolesti, tako ni mentalno zdravlje ne možemo definirati samo kao odsustvo mentalnih bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) definirala je mentalno zdravlje kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici (WHO; 2001).
U poplavi naslova na portalima, priloga na televiziji ili članaka o novinama o tome kako nam je svima ugroženo mentalno zdravlje, možda je dobro podsjetiti se što nam je to zapravo ugroženo.
Mentalno zdravlje ne podrazumijeva, kao prvo, da smo stalno sretni i zadovoljni. Ono prihvaća sve osjećaje – ugodne i neugodne. Ono prihvaća i krizu i stres kao i neko vrijeme koje nam je potrebno da se istome prilagodimo. Ono ne gleda samo pojedinca nego gleda kako taj pojedinac funkcionira s drugima.
Da se slikovno izrazimo…
- ovisi o našem odnosu prema svijetu, može se opaziti na ove 4 razine
Znači, da bi se proglasili mentalno zdravima, tada bi trebali:
- biti dobro sami sa sobom – biti (većinom) zadovoljni svojim sposobnostima, imati vjeru u sebe, smatrati da imamo (uglavnom) kontrolu nad svojim životom;
- imati dobre odnose s drugima – imati ispunjene odnose s drugima koji nas čine sretnima, zadovoljnima i ispunjenima. Poteškoće u odnosima znamo rješavati i nositi se s njima;
- imati dobar odnos s društvom – prihvaćati norme i pravila društva u kojem živimo ili ih mijenjati na primjerene načine – bez agresije, nasilja, prisile. Biti tolerantan prema drugima u društvu;
- Biti produktivan – na bilo kojem području. Kao učenik biti odgovoran prema obavezama koje su društveno nametnute, biti radno uspješan u bilo kojem obliku rada, moći kao odrasla osoba privrijediti za sebe i svoju obitelj te se osjećati kompetentno.
Mentalno zdravlje iskazujemo na 4 područja koja opisuju cjelovito ponašanje:
- AKTIVNOST – ono što činimo, čime se bavimo – trčanje, sjedenje, hodanje, lupanje glavom u zid… Hoćemo li se kretati ili sjediti, još uvijek sami možemo odlučiti. U ovo područje spada i hoćemo li leći u krevet spavati ili ćemo jesti previše ili premalo obroka.
- RAZMIŠLJANJE – kakve su nam misli, o čemu razmišljamo, kakve ideje, slike nam padaju na pamet. Razmišljamo li o knjizi koju čitamo, poslu koji radimo ili nam misli lete.
- OSJEĆAJI – ono što osjećamo kada smo u interakciji s drugima, sami sa sobom. Svi osjećaji su dobri – javljaju se u određenim situacijama i imaju svoju funkciju i svrhu. Neki su neugodniji, drugi su ugodniji, ali niti jedan nije nepotreban.
- TJELESNE PROMJENE – način na koji naš organizam funkcionira neodjeljiv je od procesa u našim mislima, naših osjećaja i ponašanja. Kada smo uplašeni, srce nam ubrzano kuca, povišen nam je krvni tlak, ubrzano dišemo… Ravnoteža u tjelesnim procesima – ritmu spavanja, hranjenja, uredno disanje i otkucaji srca… odraz su, između ostalog, i urednog mentalnog zdravlja.
Puno toga spada u opise mentalnog zdravlja – kako to držati na okupu?
Kao prvo, treba imati na umu da život nije uvijek „torta sa šlagom“ – ne znači da smo loše ako smo neko vrijeme pod stresom, ako smo nekada tužni, uplašeni, ljuti. Sve su emocije dobro došle – nekada one služe kao izgovor da provedemo vikend pred omiljenom serijom ili da se izvičemo na člana obitelji, što svakako nije dobro – ali svaka emocija ima svoju svrhu.
Dokle god smo ih svjesni, dobro je. Dokle god smo svjesni da dobri odnosi ne dolaze sami od sebe, nego da nekada treba uložiti vrijeme i energiju u njih, dobro smo. Dokle god u situacijama krize znamo da nećemo moći odmah funkcionirati uobičajeno, nego da si moramo dati vremena da se prilagodimo novoj situaciji, dobro smo.
Mentalno zdravlje je proces – ono je nešto na čemu radimo cijeli život. Kao i na fizičko zdravlje, obraćamo pažnju na njega tek kad nešto nije dobro. No ni „nedobre“ situacije su dio svakodnevnog života, te adaptacija ili prilagodba na njih je nešto što nas čini mentalno zdravima jer potiče naš rast, razvoj, napredovanje, razvoj novih znanja, sposobnosti, vještina.
Mentalno zdravlje nije samo stvar pojedinca. Ono mora biti dio strategije društva u cjelini i vrlo često na njega obraćamo pažnju tek kad krenu problemi. Današnje stanje u društvu, posebice unatrag godinu i pol, dodalo je niz teškoća i problema na već postojeće, te je kod većeg broja ljudi nego inače, dolazi do teškoća s adaptacijom na postojeću situaciju, mijenjaju se odnosi, prioriteti, način života. Mentalno zdrava osoba može podnijeti određenu (veću ili manju) količinu (neugodnih) promjena i uspješno se nositi s njima. Čim se toliko priča o mentalnom zdravlju, jasno je da je količina promjena koja se stavlja pred svih nas da se nosimo s njima, sada zaista prevelika da ju sami savladamo. A kao i kod promjena u fizičkom zdravlju, tada je vrijeme da se potraži pomoć.
Piše: Sandra Matošina Borbaš, univ. spec. prof. psych.
