Jedna od povijesno najraširenijih navika u 21. stoljeću vraća se na velika vrata.
Kada nekome spomenemo osobni dnevnik, ta osoba vrlo vjerojatno će prvenstveno pomisliti na tinejdžerske dane i ljepši spol. Kao naviku, pisanje dnevnika instinktivno – i ne malim dijelom zahvaljujući popularnoj kulturi i Hollywoodu – pripisujemo djevojčicama koje dnevnik koriste za zapisivanje simpatija, tračeva i najdraže hrane. Stvarnost je, dakako, puno zanimljivija. Vođenje dnevnika povijesno je jedan od najboljih načina organizacije naših misli i osjećaja te praćenja kontinuiteta, događaja i navika u svakodnevnom životu.
Najpoznatiji muškarci kroz povijest, od rimskog filozofa i cara Marka Aurelija i njegovog poznatog djela stoičke filozofije „Meditacije“ (koje inicijalno nisu bile namijenjene izdavanju već su vođene upravo kao dnevnik jednog vojskovođe i državnog političara), pa sve do Marka Twaina – vodili su osobne dnevnike u koje su zapisivali vlastite misli. Pisanje kao forma opservacije svijeta oko sebe bila je vještina kojom su raspolagali i kojom su se koristili isključivo učeni muškarci, filozofi, pa čak i znanstvenici – u doba dok su se još nazivali prirodnim filozofima, a riječ znanstvenik nije ni postojala.
Slijedi 5 razloga zašto je vođenje dnevnika korisno, pa čak i zdravo.
1. Dnevnik nam omogućava da organiziramo svoje misli
Iako često, u dnevnoj strci, kroz naš um prolazi i dolazi čitava salva razmišljanja – o ljudima oko nas, stvarima koje moramo obaviti, budućim planovima i prošlosti – vrlo mali broj nas ih je zapravo aktivno svjestan. Pisanje dnevnika na dnevnoj bazi stoga nam omogućava da, stavljajući naše misli na papir, organiziramo iste i u našoj glavi. U tu svrhu možemo koristiti razne teme, poput pukog bilježenja dnevnih događaja – što je i najčešći način izražavanja putem dnevnika – do pokušaja objašnjavanja samima sebi naših dubokih uvjerenja, ideja i zapažanja o svijetu, sebi i drugima. Zapisivanje životnih događaja olakšava nam da ih sami sebi razjasnimo te stavimo u širu perspektivu, pružajući nam tako određenu formu meditacije o nama samima. Ukratko, vođenjem dnevnika iznova i kontinuirano upoznajemo sami sebe.
2. Pisanjem poboljšavamo pismeno izražavanje
Iako je danas, za razliku od prošlih vremena, normalno da svi mi znamo pisati i čitati – uvjerljivo malen broj ljudi zapravo čita, ali i piše. Na isti način na koji čitajući poboljšavamo naše razumijevanje teksta i razvijamo moždane vijuge, isto tako pisanjem poboljšavamo naše pismeno izražavanje. Treniramo se posegnuti za riječima koje konkretnije i detaljnije određuju ono što zapravo mislimo, te tako našim razmišljanjima dajemo konkretnu formu i definiciju, smanjujući zbunjenost.
3. Olakšava nam praćenje ciljeva
Vođenje dnevnika ne mora se svesti na puki journaling u smislu zapisivanja dnevnih događaja ili zapažanja. Dapače, čitav niz novih navika koje nastojimo institucionalizirati u našu rutinu lakše ćemo popratiti zapisivanjem u dnevnik. Na stranu prednosti koje dobivamo zapisivanjem olovkom ili kemijskom na papiru za razliku od korištenja digitalnih aplikacija, praćenje navika putem dnevnika dokazano pojačava vjerojatnost da ćemo se istih i pridržati. Bilo to uvođenje novih vježbi u trening u teretani ili puko praćenje zadataka koje sljedeći dan moramo obaviti (pa sve do praćenja vremenskih prilika i neprilika u kombinaciji s kalendarom, što je tehnika kojom se mnogi poljoprivrednici kunu čak i u doba potpune digitalizacije), držanje male papirnate knjižice u ruksaku ili na radnom stolu podsjeća nas da imamo ciljeve koje ganjamo i olakšava nam održavanje discipline.
4. Održava nas mentalno zdravima
Zapisivanjem briga, problema i anksioznosti koje nas prate u svakodnevnom svijetu 21. stoljeća, obavljamo ono što neki zovi „brain-dump“. Tim putem, frustracije koje nas prate kroz dan ostavljamo na papiru, i nastavljamo dalje čišćeg uma. Vođenje dnevnika ovim putem dokazano smanjuje kojekakve nakupine stresa i omogućava nam da, zatvorivši stranice dnevnika, zaboravimo na brige i nastavimo dan sretniji i „lakši“.
5. Vođenje dnevnika poboljšava pamćenje
Jedna od vrsnih pogodnosti koje ostavlja zapisivanje i praćenje događaja u našem životu jest ta da iste i puno lakše pamtimo. Kad vas netko pita što ste radili jučer, prošli vikend ili u ponedjeljak, puno ćete se lakše moći osvrnuti na svoju bližu (ili daljnju) prošlost sa sigurnošću. Na duže staze, to nam pruža lakše praćenje putanje kojom se naš život kreće.
Na stranu što ćemo lakše dolaziti do određenih ideja ili postići određenu razinu kreativnosti, (zapisivanje klica prolaznih misli i ideja također je jedna od prednosti dnevnika) počet ćemo prepoznavati obrasce i uzorke ponašanja nas i drugih te prestati ponavljati iste obrasce ponašanja ako nas ne vode nikud. Ukratko, manje ćemo biti prepušteni tome da nas kao proverbijalni vjetar nose okolnosti, a više ćemo preuzeti kontrolu nad vlastitim ponašanjem, navikama, pa shodno tome i rezultatima.
Ako trebate još nekoliko razloga zašto je u današnjem užurbanom životu važnije nego ikad voditi neku vrstu dnevnika, bez brige. Internet ih ima napretek. Kojim god se poslom bavili, svatko od nas u danu zasigurno može pronaći barem 20 minuta da kolotečinu svojih razmišljanja stavi na papir – a to što ćemo time nastaviti dugu tradiciju i možda steći nove, bolje navike, samo su neke od pozitivnih nuspojava.
Piše: Martin Tisanić
Foto: Unsplash
